Operacija je često samo prvi dio liječenja. Nakon zahvata počinje druga faza — oporavak.
Za mnoge pacijente upravo je razdoblje nakon operacije najneizvjesnije. Koliko se smijem kretati? Kada mogu početi vježbati? Je li normalno da još osjećam bol? Kada ću ponovno moći voziti, raditi, hodati bez pomagala ili se vratiti sportu?
Odgovori ovise o vrsti operacije, stanju pacijenta i preporukama liječnika, ali jedno je zajedničko velikom broju slučajeva: dobro strukturirana rehabilitacija može biti važan dio povratka normalnoj funkciji.
U Hrvatskoj postoji niz liječnika i centara specijaliziranih za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Među stručnjacima koji djeluju u ovom području su, primjerice, prof. dr. sc. Porin Perić iz Klinike za reumatske bolesti i rehabilitaciju KBC-a Zagreb, dr. Ana Aljinović, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije, kao i stručnjaci privatnih specijalnih bolnica poput dr. Zrinke Djukić Koroljević i dr. Aide Filipčić u Akromionu te mr. sc. Danijele Klarić u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina.
Njihova područja rada pokazuju koliko je rehabilitacija danas široka disciplina — od problema lokomotornog sustava i rehabilitacije nakon ortopedskih zahvata do liječenja kroničnih tegoba i povratka svakodnevnim ili sportskim aktivnostima.
Zašto rehabilitacija počinje vrlo rano
Nakon operacije tijelu je potrebno vrijeme za cijeljenje, ali to ne znači da je potpuni odmor uvijek najbolje rješenje. Kod mnogih zahvata rehabilitacija započinje već vrlo rano, ponekad čak i isti ili sljedeći dan.
U početku se ne radi o zahtjevnim vježbama. Cilj može biti jednostavno sigurno ustati iz kreveta, pravilno koristiti štake, pokrenuti zglob unutar dopuštenog opsega ili aktivirati određene mišiće. Rani pokret, kada je dopušten, može pomoći očuvati funkciju i smanjiti posljedice dugotrajnog mirovanja.
Naravno, tempo uvijek treba biti prilagođen vrsti operacije i uputama kirurga.
Prva faza: kontrola simptoma i sigurno kretanje
U prvim danima ili tjednima nakon zahvata često su prisutni bol, oteklina, ukočenost i osjećaj slabosti. To može biti očekivani dio oporavka. U ovoj fazi rehabilitacija se često usmjerava na osnovne ciljeve: smanjenje oteklina, održavanje cirkulacije, sigurno kretanje i postupno vraćanje osnovne pokretljivosti.
Ako je operiran donji ekstremitet, pacijent možda treba naučiti pravilno koristiti štake ili drugo pomagalo. Nakon operacije ramena, primjerice, potrebno je poštovati ograničenja pokreta i opterećenja koja je odredio kirurg. Važno je razumjeti da u ovoj fazi cilj nije “gurati kroz bol”, nego tijelu omogućiti siguran početak oporavka.
Gubitak snage može se dogoditi brzo
Nakon operacije vrlo brzo može doći do smanjenja mišićne snage. Dio toga povezan je s manjom aktivnošću, a dio s reakcijom tijela na samu operaciju. Pacijent može imati osjećaj da mu noga “ne sluša”, da je ruka izrazito slaba ili da se brzo umara.
Zato rehabilitacija često uključuje ranu aktivaciju mišića, čak i kada pokret još nije potpuno vraćen. Kasnije se vježbe postupno pojačavaju kako bi se vratila snaga potrebna za svakodnevne aktivnosti.
Druga faza: vraćanje pokretljivosti
Nakon mnogih operacija jedan od glavnih ciljeva je postupno vratiti opseg pokreta. Zglob može biti ukočen zbog oteklina, boli, imobilizacije ili zbog toga što ga pacijent neko vrijeme nije normalno koristio. Važno je razlikovati sigurno povećavanje pokretljivosti od forsiranja. Preagresivan pristup ne znači nužno brži oporavak.
Fizioterapeut može pomoći odrediti koliko je pokreta prikladno u određenoj fazi i kako postupno napredovati bez nepotrebnog opterećenja tkiva koje još cijeli.
U centrima poput KBC-a Zagreb, Akromiona i Sv. Katarine rehabilitacija lokomotornog sustava organizira se kroz specijalističku procjenu i individualno prilagođene rehabilitacijske postupke.
Treća faza: povratak snage i stabilnosti
Kada rana faza oporavka prođe i kirurg dopusti veće opterećenje, rehabilitacija postaje aktivnija. Tada se uvode vježbe koje razvijaju snagu, stabilnost i kontrolu pokreta.
Kod operacije koljena to može uključivati jačanje mišića natkoljenice i kuka. Kod operacije ramena fokus može biti na mišićima koji stabiliziraju rame i lopaticu. Kod operacije kralježnice naglasak može biti na postupnom vraćanju snage trupa i normalnih obrazaca kretanja.
Stručnjaci poput dr. Zrinke Djukić Koroljević, čije područje rada uključuje ranu i kasnu postoperativnu rehabilitaciju koštano-mišićnog sustava, predstavljaju upravo takav specijalizirani pristup rehabilitaciji.
Cilj nije samo da se operirani dio ponovno može pomicati, nego da može podnijeti zahtjeve svakodnevnog života.
Povratak hodanju, poslu i svakodnevnim aktivnostima
Za mnoge pacijente najvažnije pitanje nije koliko se zglob može saviti, nego kada će ponovno moći normalno živjeti.
Kada mogu hodati bez štaka?
Kada mogu voziti?
Kada mogu na posao?
Kada mogu ponovno spavati na operiranoj strani?
Odgovori se razlikuju ovisno o zahvatu. Rehabilitacija zato treba uključivati aktivnosti koje su stvarno relevantne za pacijenta.
Ako osoba mora svakodnevno koristiti stepenice, rehabilitacija treba postupno pripremiti tijelo za taj zadatak. Ako posao uključuje dugo stajanje ili podizanje tereta, povratak na posao može zahtijevati drugačiju pripremu od uredskog posla.
Zašto nije dobro uspoređivati se s drugima
Jedna od najčešćih pogrešaka nakon operacije jest uspoređivanje vlastitog oporavka s tuđim.
“On je nakon mjesec dana već normalno hodao.”
“Moja prijateljica nije imala gotovo nikakvu bol.”
“Netko na internetu se vratio trčanju puno prije mene.”
Takve usporedbe mogu biti vrlo varljive. Brzina oporavka ovisi o vrsti zahvata, dobi, prethodnom stanju, razini aktivnosti, zdravstvenom stanju i mogućim komplikacijama. Dvije osobe koje su imale sličnu operaciju ne moraju imati isti tijek rehabilitacije.
Mnogo je korisnije pratiti vlastiti napredak kroz vrijeme.
Oporavak nije uvijek linearan
Neki dani mogu biti bolji, a drugi lošiji.
Nakon zahtjevnije terapije ili povećanja aktivnosti može se pojaviti više umora ili nelagode. To ne znači automatski da je rehabilitacija krenula u pogrešnom smjeru. Važno je gledati širi trend.
Je li pokretljivost bolja nego prije dva tjedna? Možete li hodati dulje? Treba li vam manje pomoći? Vraća li se snaga? Takvi pokazatelji često su korisniji od procjene jednog dana.
**Kada se javiti liječniku
** Iako su bol, oteklina i umor često dio ranog oporavka, određene simptome treba ozbiljno shvatiti.
Ako se simptomi naglo pogoršavaju, ako se pojave izraženo crvenilo, temperatura, jaka oteklina, problemi s ranom, otežano disanje ili drugi neuobičajeni simptomi, potrebno je kontaktirati liječnika.
Fizioterapija ne zamjenjuje liječnički nadzor nakon operacije. Dobra rehabilitacija provodi se u skladu s medicinskim uputama i ograničenjima.
Povratak sportu zahtijeva više od nestanka boli
Sportaši često žele znati kada se mogu vratiti treningu. Nestanak boli nije dovoljan kriterij.
Prije povratka sportu često je potrebno vratiti dovoljno snage, stabilnosti, koordinacije i sposobnosti podnošenja većeg opterećenja. Osoba mora biti spremna za pokrete koji se stvarno javljaju u sportu: sprint, skok, promjenu smjera, kontakt ili ponavljajuće pokrete.
Zato posljednja faza rehabilitacije može izgledati vrlo drugačije od prve. Od jednostavnih vježbi u početku dolazi se do sve specifičnijih i zahtjevnijih zadataka.
**Dobar oporavak zahtijeva strpljenje i strukturu
** Nakon operacije lako je otići u jednu od dvije krajnosti. Neki ljudi se boje kretati i predugo izbjegavaju aktivnosti. Drugi žele što prije nastaviti kao prije i pokušavaju ubrzati proces. Ni jedno ni drugo nije idealno. Dobra rehabilitacija temelji se na postupnom napredovanju.
Cilj nije biti što brži. Cilj je vratiti funkciju sigurno i održivo. Operacija može riješiti određeni medicinski problem, ali rehabilitacija često određuje koliko će se dobro osoba vratiti svakodnevnim aktivnostima nakon zahvata.
Ako se pripremate za operaciju ili se već oporavljate nakon zahvata, na Energy Clinic platformi možete pronaći stručnjake iz područja fizikalne terapije i rehabilitacije koji vam mogu pomoći u strukturiranju sigurnog i individualno prilagođenog oporavka.