Energy Clinic — 25 years of health and beauty
Krioterapija: može li nekoliko minuta na –110 °C doista pomoći tijelu?

Krioterapija: može li nekoliko minuta na –110 °C doista pomoći tijelu?

← Povratak na blog

Zamislite da ulazite u prostoriju u kojoj temperatura pada ispod –100 °C. Ostajete ondje dvije do tri minute, a zatim se vraćate svakodnevnim aktivnostima. Naizgled jednostavan postupak danas se nudi u brojnim sportskim, rehabilitacijskim i wellness centrima.

Krioterapija cijelog tijela privlači pozornost zbog tvrdnji da može ubrzati oporavak mišića, smanjiti upalu, poboljšati raspoloženje i povećati osjećaj energije.

Ipak, između popularnosti tretmana i njegovih dokazanih zdravstvenih koristi postoji važna razlika.

Što je zapravo krioterapija cijelog tijela?

Krioterapija cijelog tijela, poznata kao Whole-Body Cryotherapy (WBC), postupak je kratkotrajnog izlaganja izrazito hladnom, suhom zraku.

Provodi se u posebno konstruiranim komorama ili kabinama. Temperature se, ovisno o uređaju i protokolu, često kreću između –110 °C i –140 °C. Za razliku od uranjanja u ledenu vodu, tijelo je izloženo hladnom zraku, koji prenosi toplinu drukčije od vode.

Tijekom tretmana dolazi do brzog hlađenja površine kože, sužavanja površinskih krvnih žila i aktivacije fizioloških odgovora na hladnoću. Organizam pokušava održati stabilnu unutarnju temperaturu, a upravo su ti odgovori predmet znanstvenih istraživanja.

Zašto je tretman toliko popularan među sportašima?

Jedan od glavnih razloga popularnosti krioterapije povezan je s oporavkom nakon intenzivne tjelesne aktivnosti. Sportaši je koriste u nastojanju da smanje osjećaj umora i bolnosti mišića nakon treninga ili natjecanja.

Hladnoća može privremeno smanjiti osjet boli, zbog čega se krioterapija često predstavlja kao metoda ubrzanog oporavka. Međutim, subjektivni osjećaj olakšanja nije nužno dokaz da se mišićno tkivo brže oporavlja.

Znanstvena literatura zasad ne daje dovoljno dosljedne rezultate da bi se krioterapija cijelog tijela mogla preporučiti kao univerzalna metoda sportskog oporavka.

Što kaže novije istraživanje?

U ožujku 2025. časopis Scientific Reports objavio je metaanalizu koja je obuhvatila 11 randomiziranih kontroliranih istraživanja.

Znanstvenici su analizirali utjecaj krioterapije cijelog tijela na pokazatelje upalnog odgovora organizma. Rezultati su pokazali da krioterapija može utjecati na određene upalne biomarkere, što otvara mogućnosti za daljnja istraživanja.

Ipak, promjena laboratorijskih pokazatelja ne znači automatski da tretman liječi bolesti, sprječava ozljede ili donosi dugoročno poboljšanje zdravlja.

Raniji Cochraneov sustavni pregled također je upozorio da dostupni dokazi nisu bili dovoljni za pouzdano potvrđivanje učinka krioterapije na bolnost mišića nakon vježbanja.

Znanstveni interes postoji, ali mnoga pitanja o stvarnoj kliničkoj koristi i dalje ostaju otvorena.

Može li krioterapija utjecati na stres i raspoloženje?

Osim sportskog oporavka, krioterapija se sve češće povezuje s mentalnim blagostanjem. Izlaganje intenzivnoj hladnoći predstavlja snažan fiziološki podražaj koji aktivira živčani sustav.

Neki korisnici nakon tretmana opisuju povećanu budnost, osjećaj svježine ili poboljšano raspoloženje. Istraživači proučavaju moguće učinke na psihološko stanje, san i regulaciju stresa.

Međutim, dokazi još nisu dovoljno čvrsti da bi se krioterapija smatrala standardnom terapijom za depresiju, anksioznost ili poremećaje spavanja. Privremeni osjećaj ugode ne treba poistovjećivati s dugoročnim terapijskim učinkom.

Kako izgleda jedan tretman?

Prije ulaska u komoru korisnik dobiva zaštitnu opremu, najčešće rukavice, čarape i odgovarajuću obuću. Koža mora biti suha, a tretman se provodi prema protokolu pojedinog uređaja.

Boravak u hladnom prostoru obično traje između dvije i četiri minute. Tijekom postupka osoblje mora pratiti korisnika i imati mogućnost trenutačnog prekida tretmana.

Nakon izlaska tijelo se postupno vraća u uobičajene temperaturne uvjete. Unatoč kratkom trajanju, riječ je o intenzivnom izlaganju hladnoći koje nije prikladno za svakoga.

Postoje li rizici?

Da. Ekstremna hladnoća može izazvati ozebline, oštećenja kože i druge neželjene reakcije.

Poseban oprez potreban je osobama s određenim kardiovaskularnim bolestima, poremećajima cirkulacije ili preosjetljivošću na hladnoću. Kod uređaja koji koriste tekući dušik postoji i rizik od nedostatka kisika u prostoru ako se oprema ne koristi pravilno.

Američka agencija FDA nije odobrila krioterapiju cijelog tijela kao sigurnu i učinkovitu metodu liječenja bilo kojeg medicinskog stanja. Zbog toga su stručna procjena, kvalitetna oprema i odgovarajući sigurnosni postupci ključni.

Budućnost medicinskog wellnessa nije samo u novim uređajima

Krioterapija pokazuje koliko se brzo razvija tržište medicinskog wellnessa.

Tehnologije koje su nekada bile povezane ponajprije sa sportskim oporavkom danas se nude mnogo široj publici. No kvalitetan medicinski wellness ne bi se trebao temeljiti na ekstremnosti tretmana ili impresivnosti tehnologije.

Prava vrijednost nalazi se u stručnosti, individualnom pristupu i dokazanim rezultatima. Prije odabira bilo kojeg tretmana važno je razumjeti njegove mogućnosti, ograničenja i potencijalne rizike.

Na platformi Energy Clinic istražite centre i stručnjake iz područja zdravstvenih i wellness usluga te pronađite pristup koji najbolje odgovara vašim potrebama.

Izvori:

American Academy of Dermatology

The Cochrane review