Zamislite da usred sasvim običnog dana vaš pametni sat prikaže obavijest: „Otkriven je nepravilan srčani ritam.” Nemate bolove, ne osjećate se loše i pitate se je li uređaj pogriješio.
Upravo se tu susreću digitalna tehnologija i suvremena kardiologija. Sat može primijetiti odstupanje, ali za odgovor na pitanje što se događa sa srcem potrebna je medicinska procjena.
1. Kako sat prepoznaje nepravilan ritam?
Većina uređaja koristi optički senzor koji svjetlošću mjeri promjene protoka krvi ispod kože. Takvo mjerenje naziva se fotopletizmografija (PPG).
Neki satovi mogu snimiti i kratki jednokanalni elektrokardiogram (EKG). Algoritmi zatim traže obrasce koji mogu upućivati na nepravilnosti ritma, osobito fibrilaciju atrija.
Ipak, pokreti ruke, položaj sata i drugi čimbenici mogu utjecati na očitanje. Upozorenje nije dijagnoza, a izostanak upozorenja ne znači da je srce sigurno zdravo.
2. Zašto je fibrilacija atrija važna?
Fibrilacija atrija čest je poremećaj srčanog ritma koji može uzrokovati lupanje srca, umor, zaduhu ili vrtoglavicu. Kod nekih osoba prolazi gotovo neprimjetno.
Važno ju je otkriti jer je povezana s povećanim rizikom od moždanog udara. Međutim, nije svako preskakanje srca fibrilacija atrija i nije svaki nepravilan otkucaj znak ozbiljne bolesti.
Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva, sumnju dobivenu optičkim senzorom potrebno je potvrditi odgovarajućim EKG zapisom koji procjenjuje stručnjak.
3. Što donosi tehnologija u 2026.?
Uz pametne satove razvijaju se EKG flasteri, nosivi senzori i sustavi koji koriste umjetnu inteligenciju za analizu duljih zapisa srčanog ritma.
Cilj nije samo prikupiti više podataka, nego lakše prepoznati povremene promjene koje bi mogle promaknuti kratkom pregledu.
Istraživanja su obećavajuća, no korisnost ovisi o kvaliteti mjerenja i pravilnom tumačenju rezultata.
4. Zašto je Holter EKG i dalje važan?
Standardni EKG prikazuje rad srca tijekom kratkog vremena. Ako se nepravilnosti javljaju jednom u nekoliko dana, nalaz u ordinaciji može biti uredan.
Holter EKG bilježi električnu aktivnost srca tijekom svakodnevnog života, najčešće 24 ili 48 sati, a po potrebi i dulje.
Pacijent može bilježiti trenutke kada osjeća tegobe kako bi liječnik usporedio simptome i snimljeni ritam.
Dulje praćenje nije automatski bolje za svakoga: trajanje određuje liječnik prema simptomima i razlogu pretrage.
5. Gdje se Holter EKG može napraviti u Hrvatskoj?
U vodiču Energy Clinic predstavljeno je više ustanova koje nude ovu pretragu, u različitim dijelovima Hrvatske:
Poliklinika Došen, Karlovac – Holter EKG do 72 sata.
Poliklinika dr. Džumhur, Osijek – 12-kanalni Holter EKG do sedam dana.
Ordinacija Radaković, Poreč – praćenje od 24 sata do 15 dana.
Croatia Poliklinika, Rijeka – 24-satno praćenje srčanog ritma.
Poliklinika dr. Dadić, Split – Holter EKG do sedam dana.
Poliklinika EL Medical, Virovitica – praćenje do sedam dana.
Poliklinika Medikol, Zagreb – Holter EKG od 24 do 96 sati.
Trajanje i dostupnost pretrage potrebno je potvrditi izravno s ustanovom. Više opcija nalazi se u kategoriji Kardiologija na Energy Clinic.
6. Kada potražiti pomoć?
Ako sat ponavljano upozorava na nepravilan ritam ili imate lupanje srca, preskakanje otkucaja, neobjašnjiv umor ili vrtoglavicu, obratite se liječniku. Sačuvajte zapis sa sata ako je dostupan.
Snažna bol u prsima, teško disanje ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Zaključak: Pametni sat može biti prvi signal, ali nije zamjena za dijagnostiku. Najkorisniji je kada potakne pravodobnu, stručno vođenu provjeru zdravlja srca.
Niste sigurni što Vam odgovara?
Pronađite pravog pružatelja zdravstvenih usluga uz naš AI vodič →
